Tammets je istaknula kako CLLD višefondovsko financiranje mora biti osigurano u svim zemljama članicama za sve teritorijalne oblike te da kreiranje CLLD fonda (“Reserve Fund for CLLD”) mora biti zajedničko mišljenje i stav za novo programsko razdoblje. Zaključila je kako je nužno da takav fond bude sačinjen od sva četiri ESI fonda proporcionalno te da na nacionalnom nivou mora biti vođen Operativnim programom (kreiranim unificiranim pravilima delegiranim od strane EU za sve zemlje članice), na način da ga na lokalnom nivou LAG-ovi provode uz pomoć samostalno kreiranih mjera.ISKUSTVA IZ EUROPEU nastavku seminara predstavljeni su govornici i panelisti. Petra Supakova (nacionalna mreža slovačkih LAG-ova) je govorila o odnosu Upravljačkih tijela I LAG-ova. Istaknula je kako su u procesu uspostavljanja sustava u kojem LAG-ovi imaju apsolutno sve funkcije u realizaciji njihovih Lokalnih razvojnih strategija – od raspisivanja natječaja, odabira projekata, rješavanja prigovora pa sve do potpisivanja ugovora i isplate sredstava krajnjim korisnicima. Osim toga objasnila je kako su LAG-ovi u mogućnosti isplatiti korisniku predujam za realizaciju projekta koji je odabran na njihovoj razini te dodala kako u tom i svim drugim fazama rada LAG-ovi imaju maksimalnu podršku i suradnju s Agencijom za plaćanja i nadležnim ministarstvima.

Sljedeću temu vezanu uz uspostavu i funkcioniranje urbanih lokalnih akcijskih grupa govorila je Marjo Tolvanen (SYTY iz Finske). Objasnila je kako s obzirom na dostupnost financiranja iz više fondova u finskoj imaju različite prakse kod LAG-ova – neki rade zasebne strategije ovisno od fonda, a neki rade jednu strategiju neovisno od fonda iz kojeg planiraju realizirati određene projekte. Naglasila je kako osnivanje urbanih LAG-ova mora biti jedno od glavnih zadataka, jer kako kaže razvijanje ruralne sredine bez kohezije s urbanom sredinom nije potpuno razvijanje i vrlo vjerojatno neće rezultirati željenim napretkom. Predstavnik iz Litve nadovezao se na temu rekavši kako i oni imaju urbane i ruralne LAG-ove, ali da kod njih posebno treba poraditi na ujednačavanju nadležnih i upravljačkih tijela s obzirom da su kod njih različita ministarstva nadležna za određeni tip LAG-a.

Primjer dobre prakse vezano uz višefondovsko financiranje strategija, kao i uz postojanje svih tipova LAG-ova, iznijela je Marion Eckardt, predstavnica Švedske mreže LAG-ova. Pojasnila je kako kod njih nema specificirano urbani i ruralni LAG-ovi/FLAG-ovi već samo LAG-ovi čije strategije obuhvaćaju određeni teritorij, bilo da je riječ o velikim gradovima ili ruralnim sredinama. Jedinu razliku koja postoji između LAG-ova je ta da neki koriste jedan fond (vrlo mali/specifični LAG-ovi), a neki koriste sva četiri.

Izlaganja su završena panel diskusijom gdje su izlagačima pitanja postavljali moderatorica i sudionici seminara. Najviše se govorilo o mogućnostima i nužnosti koje pruža višefondovsko financiranje, ali i o dobrim/lošim stranama pristupa LEADER nakon gotovo 26 godina primjene.

U završnici seminara predsjednica ELARD-a Kristiina Tammets predstavila je svoj program koji je obećala ispuniti u svom mandatu te usporedila sa realizacijom istoga, nakon čega su joj sudionici seminara izrazili zahvalnost te čestitali na kvalitetnom i uspješnom vodstvu u protekle dvije godine.